Dnevna svetlost kao estetska, zdravstvena i ekološka  kategorija u građevinskoj industriji

Posmatrano sa aspekta filozofije i religije, svetlost je uvek predstavljala Dobro. Borba svetlosti i tame u prenesenom značenju često je u verskim knjigama i književnim delima predstavljala borbu dobra i zla. I upravo se tom analogijom korišćenje svetlosti dalje prenelo u najrazličitije segmente čovekovog života i rada, među kojima su arhitektura i građevina.

Dobro je poznata činjenica koliko arhitekte vole svetlost. Za njih je ona oruđe pomoću kojeg, uz igru oblika i boja, prostoru daju pečat, „ton“ i finalni osećaj koji korisnik doživi onog momenta kada kroči u njega.

Međutim, ako za momenat zanemarimo estetski aspekt svetlosti u enterijeru, odmah za njim pojavljuju se zdravstveni ali i ekološki koji, sa modernim načinom života, igraju veoma važnu, gotovo egzistencijalnu ulogu. Često se zanemaruju u odnosu na profit i estetiku, a zapravo bi trebali biti na prvom mestu.

Dnevno svetlo kao glavni preduslov za psiho-fizičko zdravlje čoveka

Način života kakav danas poznajemo doneo je i probleme modernog čoveka, među kojima su život i rad u neuslovnim objektima i prostorijama, a koji direktno utiču na zdravlje i funkcionisanje.

Na primer, zbog većeg broja radnih mesta, kancelarije u velikim poslovnim prostorima često nemaju dovoljnu količinu dnevnog svetla potrebnog za zdravlje i dobrobit radnika. Slično je i sa stambenim objektima koji se, zbog atraktivnosti neke lokacije i više profita, grade bez obraćanja pažnje na kvalitet, pa se tako ne retko dešava da jedan stan poseduje samo dva prozora na kvadraturu od  prosečnih 65m2.

A šta zapravo za čoveka znači kvalitetno izlaganje dnevnoj svetlosti u toku dana, u kućnom ili poslovnom okruženju?

Čovek se razvijao prateći ciklične smene dana i noći, pa se tako i pravilno funkcionisanje njegovog organizma zasniva na tome. Dovoljna izloženost dnevnom svetlu omogućava održavanje cirkadijalnog sata, koji obezbeđuje pravilno i neometano lučenje melanina. Ovaj hormon je zadužen za čišćenje organizma, podizanje imuniteta kao i borbu protiv težih oboljenja.

Izloženost dnevnom svetlu tokom radnog dana, gde se provodi najveći deo vremena, doprinosi zdravom ritmu sna i buđenja. Zahvaljujući prirodnom osvetljenju luči se seratonin zadužen sa budnost, elan i dobro raspoloženje, a podstiče i proizvodnju vitamina D, neophodnog za održavanje kvaliteta kostiju i zuba. Takođe, smanjuje krvni pritisak, upalne procese i rizik od depresije.

Mnoga naučna i zdravstvena istraživanja pokazala su na fokus grupama kako nedostatak dnevnog svetla na radnom mestu radikalno utiče na zdravlje, pa je Svetska Zdravstvena organizacija još 1994. godine donela Deklaraciju o zaštiti zdravlja na radu. Ona podrazumeva da zdravstveni radnici i arhiteke zajedno učestvuju u rešavanju ovog problema, pružajući pre svega kancelarijskim radnicima dovoljno izloženosti dnevnom svetlu, vremenski i prostorno.

Brigu o zdravlju prati i briga o ekologiji stapajući se u jedan cilj – poboljšanje kvaliteta života modernog čoveka

 

U proteklih nekoliko godina, velika pažnja se poklanja ekologiji, održivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti, a sve u cilju očuvanja životne sredine, uprkos izazovima sa kojima se svet suočava. Taj trend je postao veoma važan i u građevinskoj industriji.

LEED sertifikat – liderstvo u energetskom I ekološkom projektovanju

U sličnom periodu kada je nastala Deklaracija o zaštiti zdravlja na radu pokrenut je i LEED program sertifikacije (Leadership in Energy and Environmental Design) zgrada, kuća i zajednica od strane Saveta za zelene zgrade Sjedinjenih Američkih Država.

Tokom proteklih par godina, ova sertifikacija postaje tražena. Shvatajući pun potencijal gradnje koja ispunjava LEED zahteve, kako za životnu sredinu tako i za sam profit, investitori velikih projekata koji se odnose pre svega na veće stambeno-poslovne komplekse počinju da zahtevaju od svojih arhitekata projekte koji u samom startu planiraju sve LEED kriterijume.

LEED je namenjen objektima različitih namena i gradnje, ali zajedničko im je 6 ključnih kategorija bodovanja za sertifikaciju, koji mogu varirati u zavisnosti od upotrebne funkcije:

  • Održiva gradilišta/parcele
  • Potrošnja vode
  • Energija i zagađenje vazduha
  • Materijali i sirovine
  • Kvalitet unutrašnjeg okruženja
  • Lokacija i povezanost

Svaka od pomenutih kategorija ima sopstvene zahteve, sistem provere i bodovanja. Kako bi objekat dobio LEED sertifikat, mora sakupiti minimum 40 bodova. Ali ono što je zanimljivo jeste da količina dnevne svetlosti može, direktno i indirektno, doprineti prikupljanju čak 50% potrebnih bodova. Kako?

Direktno, maksimalna 3 boda idu u kategoriji Kvaliteta unutrašnjeg okruženja, u okviru koje postoje posebni parametri i smernice na koji način se meri količina dnevnog svetla u prostoriji.

Indirektno, kroz tri kategorije od preostalih 5:

  • Energija i zagađenje vazduha: sa što većom količinom dnevnog svetla u prostoriji, minimalizuje se korišćenje električne energije za veštačko osvetljenje, i ovo može doneti neverovatnih 16 poena.
  • Održiva parcela: strateško korišćenje dnevnog svetla smanjuje toplotna ostrva i održava solarnu dobit što može doneti 2 boda za redukciju toplotnih ostrva u okviru ove kategorije.
  • Dodatnih 5 poena van svih kategorija, koje projekat može dobiti ako strategija prirodnog svetla pokaže izuzetne performanse koji prevazilaze LEED zahteve.

Staklene fasade i fasadna bravarija

Najveći saveznici za dovoljnu količinu dnevnog svetla u poslovnim i životnim prostorima čine staklene fasade i fasadna bravarija većih formata. Vodeći računa o pozicijama, odabiru vrste stakala i implementaciji modernih sistema sunčane zaštite, postiže se velika efikasnost u ispunjenju svih kvalitativnih zahteva.

Često je zabluda da se staklena fasada postavlja samo na objekte velikog kapaciteta i gabarita, i to samo ako je cela fasada u staklu. Ona može biti odlično rešenje i za manje projekte, pa čak i privatne stambene objekte, u vidu samo jednog dela fasade, projektovane i postavljene na dobrom mestu.

Fasadna bravarija, koja ide od zida do zida ili od poda do plafona, polako zauzima vodeće mesto u dizajnu enterijera. Ona takođe doprinosi ulasku veće količine dnevnog svetla u prostor.

Stručnjaci Armont projektnog biroa odgovoriće na sve vaše zahteve, vodeći računa jednako o kvalitetu i vremenu kao i o finansijskom aspektu.